Zasavica - putovanje kroz nesvakidašnji ekosistem.

Stanište je više stotina ptica, životinja i riba. U ovom rezervatu obitava riba umbra, a od 2004. godine i porodice dabrova, koji su uništeni pre oko stotinak godina u celoj državi. 2005. godine Prirodnjački muzej iz Minhena darovao je 16 porodica dabrova – neke porodice već su dobile prinove, a sve su već izgradile sopstveni dom – na vodi i pod vodom. Prisustvo dabra se prati na osnovu oborenih stabala, humki i onoga po čemu ga svi znamo – na osnovu brana koje pravi. Na Zasavici je izgrađen objekat za posetioce – sa više ležajeva, a otkako se dabar vratio održavaju se kampovi prirodnjaka iz Srbije i više zemalja Evrope.

Znate li da je Zasavica i naziv za napušteno rečno korito?

Na središnjem delu rezervata, u regionu atara sela Ravnje, sela Zasavice i Salaša Noćajskog, granica obuhvata ramsarskog područja koja do tada obuhvata tok reke, širi se i na priobalje obuhvatajući šume i njive potezu Bostaništa i šume na potezu Vrbovac, impozantan pašnjak Valjevac, kao i priobalne tršćake, njive i šume Sadžaka.

Prostorom dominira rečni ekosistem. U ekološkom nizu smenjuju se vodeni i močvarni ekosistemi sa fragmentima poplavnih livada i šuma. Zasavica se podzemnim putem napaja vodom iz reke Drine i gravitaciono sa planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja u Srbiji. Do sada je evidentirano više od 600 vrsta biljaka, od kojih se izdvaja aldrovanda, koja se dve decenije u Srbiji vodila kao izumrla vrsta.

Zasavica predstavlja jedino stanište u Srbiji za 16 životinjskih vrsta iz grupa Hydroacarina, Ostracoda, Rotatoria, Curculionidae, 25 vrsta riba od kojih se izdvaja mrguda. Riba koja ne naraste više od 12 cm ali je sposobna je da preživi i na suvom! Zasavica je značajno područje za opstanak retkih životinjskih vrsta, dabra Castor fiber, mrgude Umbra krameri i malog vranca Phalacrocorax pygmeus, u nepovoljnom periodu životnog ciklusa.

Zasavica je značajno područje za opstanak retkih životinjskih vrsta, dabra Castor fiber, mrgude Umbra krameri i malog vranca Phalacrocorax pygmeus, u nepovoljnom periodu životnog ciklusa. Zasavica predstavlja najveću farmu muznih magarica u ovom delu Evrope. Sir od magarećeg mleka najskuplji je na svetu i to nije sve jer tu je i cela kozmetička „linija“ napravljena od magarećeg mleka. Posebna zanimljivost Zasavice je mala ptičica, ritska senica, i način na koji pravi gnezdo. Za pravljenje gnezda zadužen je mužjak. Kada završi, ženka dolazi u „kontrolu“ i ako joj se ne svidi, ona kljunom obori gnezdo, a mužjaku ne preostaje ništa nego da se lati posla ispočetka.

Socijalni i kulturni život lokalnog stanovništva u naseljima u okruženju Zasavice odvija se u sprezi sa ekološkim karakterom ovog područja. Život naroda na ovim prostorima vezuje se za vlažna staništa pre svega kroz ribolov i uzgoj stoke, i datira daleko u prošlost.