Vinča – prva evropska metropola u neolitu

Samo dvadesetak kilometara od centra Beograda, duž puta ka Smederevu, na obali Dunava, nalazi se jedno od najzanimljivijih mesta za ljubitelje istorije, prirode i izleta – arheološko nalazište Vinča – Belo brdo. Smešteno na teritoriji opštine Grocka, ovo mesto nije samo dragoceno kulturno blago, već i idealna destinacija za jednodnevni izlet van gradske vreve.

Vinča se izdvaja ne samo svojom lepotom i pogledom na Dunav, već i zbog bogatog arheološkog značaja.

Vinča se smatra jednim od najstarijih urbanih naselja na tlu Evrope. Nalazi sa lokaliteta ukazuju na postojanje složenog društva koje je ovde živelo još oko 4000. godine pre nove ere. Kuće iz tog perioda bile su organizovane u pravilnim nizovima, sa ulicama i prolazima, što govori o razvijenoj kulturi stanovanja. Gradnja je bila veoma napredna za to vreme – kuće su imale drvenu konstrukciju, a zidovi su bili premazivani smešom blata i pleve, spolja i iznutra.

Ono što dodatno fascinira jeste činjenica da su neka vinčanska naselja bila veća od tadašnjih prvih gradova u Mesopotamiji i Egiptu, što je navelo brojne arheologe da Vinču nazivaju prvim evropskim gradom. Njena prostorna organizacija, veličina objekata, kao i tragovi svakodnevnog života, govore o jednom visoko organizovanom društvu koje je u velikoj meri bilo ispred svog vremena.

Lokalitet je dobio ime po svetloj zemlji – lesnoj terasi na kojoj se nalazi, dok je u naučnoj literaturi poznatiji jednostavno kao „Vinča“. Ovde su otkriveni ostaci kuća, zemunica, alatki, keramike, pa čak i najstariji tragovi pisma u ovom delu Evrope. Istraživanja na ovom lokalitetu počela su krajem 19. veka, a otkrića i analize se i danas kontinuirano sprovode.

Zahvaljujući radu arheologa i kustosa Muzeja grada Beograda, nalazište je otvoreno za javnost i postaje sve dostupnije turistima i istraživačima. Posetioci mogu obići deo lokaliteta i saznati više o životu praistorijskih ljudi koji su na ovim prostorima ostavili tragove jedne napredne i razvijene civilizacije.