Prof. Milivoje Simić Beli: Skiing is the poetry of health, strength and joy

Pozivam telefonom imeniku nepoznat broj, i na moje veliko iznenađenje javlja se mlađahan i živahan glas. Prvo pomislim da sam pogrešila broj i pitam da li razgovaram sa profesorom Simićem, koji danas ima punih osamdeset devet godina. Odgovor je potvrdan i hrpa pozitivne, zdrave energije kreće da se sliva iz reči čoveka koji je još poznat i kao “legenda Kopaonika” . Milivoje Simić, čuven i kao Profesor Beli, najstariji je skijaš na Kopaoniku. Završio je petogodišnju učiteljsku školu u Kragujevcu. Fakultet za fizičku kulturu završio je kao vanredni student jer je ujedno radio i kao učitelj, a doktorat je odbranio na Fakultetu za fizičku kulturu u Beogradu. Pored toga, pre 53 godine stekao je i zvanje međunarodnog učitelja skijanja sa ISIA licencom.

Osim što je radio kao profesor, Simić je, zajedno sa svojim tadašnjim asistentom Veskom Milenkovićem napisao i udžbenik „Metodika fizičkog vaspitanja“, koji ima čak pet izdanja. Napisao je i udžbenik “Alpsko smučanje: teorija i metodika”, koji i danas živi među studentima. Svoji bogatu karijeru dodatno je upotpunio otvaranjem privatne skijaške škole koja je na Kopaoniku radila punih 37 godina.

Rodom iz sela Stragari kod Kragujevca, sa lepotom ove planine upoznao se još kao srednjoškolac, kad je imao samo 15 godina, i tada se rodila strast prema skijanju.

IMG-4b3cd59db449ef0b32619233f9ba3b1d-V

“Prvi put sam došao na Kopaonik 1950. godine kad sam bio prvi razred učiteljske škole, profesor fizičke kulture nas je terao da se umivamo hladnom vodom i učimo da skijamo. Pokrivali smo se vojničkim ćebadima,a ispod nas je bila slama. Zgrada u kojoj smo spavali se zvala Lugarnica i danas više ne postoji. Završio sam petogodišnju učiteljsku školu u Kragujevcu i upisao se na fakultet za fizičku kulturu. U međuvremenu sam radio kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama, i bio savetnik za fizičko vaspitanje za Raški okrug. Potom sam i magistatirao i odbranio doktorsku tezu u Beogradu.”

Kako ste zavoleli skijanje?

“Skijanje sam zavoleo odmah i nema centra u Evropi gde nisam skijao i stekao zvanje međunarodnog učitelja skijanja. Posle doktorskih studija, radim na Fakultetu za fizičko vaspitanje u Prištini gde predajem skijanje i metodiku fizičkog vaspitanja. Napisao sam udžbenik iz skijanja i tri udžbenika o fizičkom vaspitanju. Na Kopaoniku sam bio instruktor skijanja 37 godina. Kroz moje ruke prošlo je mnogo studenata. Skijaška sezona na Kopaoniku traje 3 meseca, to je 120 skijaških dana puta 37 godina, hiljade polaznika sam osamostalio za snalaženje na skijama. Moja škola skijanja bila je jedinstvena i zasnovana na svim principima metodike skijanja. Otkad sam u penziji, skijam dnevno dva i po do tri sata bez pauze.”

Često kaže da je skijanje poezija zdravlja, snage i radosti.

“To je za mene skijanje. Za organizam mnogo znači provođenje vremena na planini i snegu. Moj organizam je psihosomatski izgrađen tako da mogu da podnesem taj intenzitet i u ovim godinama.”

Često kaže da je skijanje poezija zdravlja, snage i radosti.

“To je za mene skijanje. Za organizam mnogo znači provođenje vremena na planini i snegu. Moj organizam je psihosomatski izgrađen tako da mogu da podnesem taj intenzitet i u ovim godinama.”

Koji je najveći izazov sa kojim se susrećete prilikom podučavanja ljudi skijanju?

“Prvo da zavole planinu i taj sport, da shvate šta znači provoditi vreme na snegu, u vreme zime i biti aktivan. Jedna grupa skijaša koju sam učio pre pet godina je donela moju sliku, iz svih gradova ljudi se organizovali, tajno me slikali i uramili, na slici piše legenda Kopaonika. Već 10 godina meni uprava skijališta na Kopaoniku daje free ski pass, zbog zasluga i pomoći koju sam im pružao, a i kao najstarijem skijašu.”

Koliko se danas Kopaonik promenio?

“Kopaonik se mnogo promenio. Ja sam se na skijama vraćao do železničke stanice u Rudnici,koja je udaljena 17 km. Kad je uveden kamion sa klupama onda smo se tako prevozili, posle su tek krenuli autobusi. To je već moderno doba. Danas je Kopaonik postao urbanizovan, ali još nije oštećena struktura Kopaonika, ima velikih zgrada ali ga nisu pokvarili. Kopaonik je obećana planina, to je planina koja ima najkvalitetniji sneg, kakav još,na primer, pada na Grenoblu.”

Šta biste poručili ljudima što se tiče skijanja i zimskih radosti?

“Dođite na Kopaonik da vas naučim da skijate! Preporučio bih svima da se usmere na planinu i na odgovarajuću nadmorsku visinu. Čak i ako ne provodite vreme na skijama, provedite ga u šetnji po snegu i na čistom vazduhu.”