Njegovo lisnato visočanstvo – Burek!
Priča o hrani nam se osladila ovih dana, te Vam u novom blogu donosimo tekst o još jednom mogu-slobodno-reći specijalitetu karakterističnom za ove prostore, bureku! Ozbiljne rasprave se vode o tome ko je zaslužan što danas uživamo u bureku i što je burek postao nadeleko poznat za ovo područje.
U Grčkoj će ga nazvati bugaca, bureki ili burekakija, susedi iz Bugarske imaju svoju verziju koju nazivaju byurek, dok se u Albaniji naziva birek ili lakror. U Turskoj se zvanično pojavljuje u pisanim zapisima s početka 16. veka (mada postoji verovanje da se našao na sultanovoj trpezi još u 15. veku). Upravo je turski naziv za jela od slojevitog testa „börek“, postao osnova za burek kakvog danas znamo.
Vođeni analogijom da jela od slojevitog testa nazivamo burekom došli smo do zapanjujućeg otkrićae! Verovali ili ne, postoje zapisi da narod koji je prvi omastio brke burekom su zapravo Kinezi! Naime u priručniku za pripremu hrane namenjenom mongolskom vladaru Kublaj Kanu (1215. – 1294.) i osnivaču kineske dinastije Juan, pronađeno je recept za burek (ili bar jelo veoma slično bureku). U tom priručniku za pripremu hrane burek su nazvali „Pieh-lieh kueh“.
slika preuzeta sa: niskevesti.rs
Kako je burek pokoravao svet?
Iako smo u svojoj potrazi za poreklom bureaka stigli do Kublaj Kana, pošteno je reći da su Turci zaslužni što je burek osvojio Evropu i svet. Već u 17. veku esnaf Iistambulskih buregdžija brojao je preko 4000 ljudi koji su radili u oko 200 dućana sa preko 135 specijalizovanih furuna samo za burek!
Turci su prvi put standardizovali burek. Naime, nakon Bajazitove vladavine, za vreme sultana Selima Prvog burek se standardizovao u dve vrste: burek od 641 grama ili „šorbala“, odnosno burek od 834 grama ili „varakla“. Prvi se pravio prethodno kuvajući u vodi, dok se drugi pravio slagajući lisnato testo u furunu.
Danas govorimo da živimo u potraošačkom društvu sa velikim izborom različitih proizvoda. Zamislite tek kako je izgledalo šetati Istambulom u 16. veku kada se ulicama širi miris furundžijskih dućana, a u furunama peku različite vrste bureka: burek od kokošijeg mesa, burek sa jajima, različiti slatki bureci, burek sa lukom, prazilukom, baklava burek, burek sa spanaćem, burek sa sirom ili možda burek sa tikvicama. Pobrojao sam samo neke vrste iz širokog asortimana bureka tog vremena.
Na teritorijama Balkana burek se prvi put spominje u zapisima iz Skoplja 1452. Nekoliko decenija kasnije burek se pojavljuje u Novom Pazaru i Sarajevu, tačnije 1489. godine. Samo 9 godina kasnije, burek ima svoju premijeru u Nišu, kada se svet upoznaje i sa okruglim burekom! Napravio ga je nadaleko poznati turski pekar Mehmed Oglu iz Istanbula.
slika preuzeta sa: nova.rs
Niški okrugli burek ili Sarajevski umotani?
Kao što već pomenuh gore, okrugli burek se otisnuo put sveta iz Niša 1489. godine kada je ga je napravio poznati burek-majstor Mehmed Oglu iz Istanbula.
Okrugli burek se sprema tradicionalno prazan, napunjen mlevenim, dinstanim mesom ili sa sirom. Tepsije bureka su uglavnom težine oko 2kg veća, odnosno 1kg manja i uglavnom se seče na četvrtine. Pored tradicionalnih ukusa u novije vreme dobijamo i eksperimentalne ukusa poput bureka sa nutelom, eurokremom ili pak pizza burek!
U pekari Anton u Nišu burek koji proizvode burek-majstori je neoficijelno najbolji burek u Srbiji. Vaš domaćin na ovom uskusnom putovao za Niš ne bi li potvrdio tvrdnju. Vredelo je puta!
Zanimljiva manifestacija pod nazivom „Burekdžijada“ se održava svake godine u Nišu. Manifestacija je takmičarskog karaktera (pravi se najbolji burek), a 2005. godine je na istoj manifestaciji napravljen najveći burek ikada – burek od 100kg, prečnika 2 metra!
Čuli ste sigurno za izreku da je burek samo od mesa, a da su sve ostalo pite?! U Bosni i Hercegovini burek se pravi od mesa i mota se u potkovice ili spirale. U tanke kore umotava se mleveno meso, dinstano sa lukom i kasnije se kore uvijaju. Isto pecivo napunjeno drugim sastojcima biće nazvano pitom (pecivo sa sirom – pita sirnica, pecivo sa krompirom – pita krompiruša, itd.).
Nažalost dragi čitaoče, nisam stigao do Sarajeva na burek kako bih doneo konačni sud o bureku! Da li je Sarajevski burek bolji od Niškog ostaće misterija, bar za mene!