Pravila Uskršnjeg posta: Sve što treba da znate
Veliki ili Uskršnji post predstavlja najduži i najstroži post u pravoslavnoj tradiciji, služeći kao priprema vernika za najznačajniji hrišćanski praznik – Vaskrs. Ove godine, post traje od 3. marta do 19. aprila, dok Uskrs „pada“ u nedelju, 20. aprila, donoseći četiri uzastopna neradna dana.
Ovaj post traje ukupno 48 dana, uključujući i Strasnu sedmicu, a njegov cilj nije samo uzdržavanje od određene hrane već i duhovna priprema za proslavu Vaskrsenja Hristovog. Tokom ovog perioda, od vernika se očekuje da, pored posta u ishrani, posvete pažnju i unutrašnjem duhovnom pročišćenju.
Pravila Uskršnjeg posta

Uskršnji post traje sedam nedelja, a svaka od njih nosi svoje ime i specifična pravila. Ipak, određeni principi važe tokom celog posta.
Tokom ovog perioda, vernici se uzdržavaju od mesa, jaja, sira, mleka i svih namirnica koje sadrže životinjske masnoće. Konzumacija vina i ulja dozvoljena je samo subotom i nedeljom, kao i na dan Svetih četrdesetorice mučenika (Mladenci), dok se riba jede isključivo na Blagovesti i Cveti. Ostalim danima posti se „na vodi“, a posebno strogo sredom i petkom.
Prva tri dana posta tradicionalno se obeležavaju najstrožim uzdržavanjem od hrane, dok poslednja nedelja donosi stroži režim ishrane, uz izuzetak Velikog četvrtka, kada su ulje i vino dozvoljeni. Na Veliki petak vernici se uzdržavaju od hrane i pića do popodnevnog iznošenja plaštanice, nakon čega se uzima lagan obrok „na vodi“. Strogi post se nastavlja i tokom Velike subote.

Post na vodi podrazumeva potpunu eliminaciju životinjskih proizvoda, ali i hrane pripremljene na ulju. Ovaj način posta razlikuje se od posta na ulju, posta na ribi i belog mrsa (dozvoljene su sve namirnice osim mesa).
Takođe, napominje se da pravi post ima dve strane: telesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdražavanju od rđavih misli, želja i dela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju sviju evanđelskih vrlina.