Top 5 jezera u Srbiji

Predstvljamo vam samo nekoliko jezera na kojima možete uživati ukoliko planirate da provedete vikend ili odmor u prirodi, a usput da se osvežite tokom vrelih letnjih dana.

Jezero Perućac

Perućačko jezero je veštačko jezero udaljeno oko 2,4 km od istoimenog mesta Perućac, opština Bajina Bašta. Svojim geografskim položajem jezero Perućac nalazi se na području opštine Bajina Bašta, Republika Srbija i opština Srebrenica, Republika Srpska, BiH. Jezero se nalazi u prirodnom zavoju kanjona reke Drine između Bajine Bašte i Višegrada, i obavija planinu Taru na kojoj se nalazi Nacionalni park Tara. Ovo podrinjsko jezero nalazi se na 290 metara nadmorske visine i okruženo je planimama Javor, Devetak, Zvijezda i Tara.

jezero-perucac-11

Jezero se nalazi u prirodnom zavoju kanjona rijeke Drine između Bajine Bašte i Višegrada, i obavija planinu Taru na kojoj se nalazi Nacionalni park Tara dok se sa druge strane nalazi Nacionalni park Drina. Jezero je pogodno za ribolov i kupanje.
Najlepši pogled na jezero pruža se sa vidikovaca Perućac, Kozja stena i Banjska stena. Ukoliko ste došli na ovo jezero, možete obići i Kućicu na Drini, kao i Nacionalni park Taraout

Bešenovačko jezero

Bešenovačko jezero, poznato i pod nazivom Beli kamen, jezero je smešteno jugoistočno od Bešenovačkog Prnjavora, malog mesta na obroncima Fruške gore, na svega tridesetak kilometara od Novog Sada, nalazi se nesvakidašnja oaza nastala saradnjom čoveka i prirode. Reč je o jezeru koji meštani često zovu Beli kamen ili jednostavno, Bešenovo. Od centra opštine Sremska Mitrovica udaljeno je 23 kilometara. Jezero je nastalo 2004. godine na površinskom kopu, gde se eksploatisao krečnjak za potrebe fabrike cementa u Beočinu, tako što je presečena vodonosna žila koja je preplavila najdublje delove kopa. Vremenom se obrazovalo jezero prečnika 200, a dubine oko 15 metara. Prvobitno rudarski kop iz kojeg je izvlačena ruda lapor, danas jezero azurne boje, oivičeno belim kamenom. Tek poneki strmi prilaz vodi podseća na dane kada je ovo jezero bilo prava planinska rupa. Bešenovačko jezero je poribljeno, a meštani ga, sem za ribolov, koriste i kao izletište. U blizini jezera se nalazi drvena kapela koja svojim izgledom podseća na manastir Bešenovo.

besenovacko-jezero

Ovo jezero predstavlja oazu za sve koji su željni uživanja u prirodi ili osveženja tokom vrelih letnjih dana.

Vlasinsko jezero

Vlasinsko jezero je akumulaciono jezero na jugoistoku Srbije sa površinom od 15 km² i dubinom do 35 m. Jezero se nalazi na području opštine Surdulica. Jezero se nalazi na 1.204 m (srednji nivo) nadmorske visine. Na obalama jezera smeštena su tri sela: Vlasina Okruglica, Vlasina Rid i Vlasina Stojkovićeva. Vlasinsko jezero je obrazovano u razdoblju 1949—1954. godine.

Vlasinsko-jezero-informacije-i-zanimljivosti

Akumulaciono jezero koje je počelo da se puni u aprilu 1949. godine nalazi se na visini od 1.204 metara i pripada opštini Surdulica. Nekada je to bilo močvarno područje sa nagomilanim tresetom. Neposredno nakon izgradnje Vlasinskog jezera, njegovu trećinu su činila „plutajuća ostrva“. U pitanju su delovi treseta koji su se otkinuli sa dna. Iako su prvobitno bila vezivana za obalu, nakon sedamdesetih godina, ostavljena su u svom prirodnom stanju. Danas ih ima malo, ali predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju. Osim pokretnih ostrva, na jezeru se nalaze i dva stalna – Stratorija i Dugi del (nekadašnje poluostrvo). Vlasinsko jezero je poznato po crnim rodama i legendi o vodenom čudovištu. Lokalno stanovništvo i turisti dolaze na Vlasinsko jezero radi odmora, pecanja, kupanja, posmatranja ptica ili dugih šetnji i biciklizma. Možete se čamcem provozati jezerom, izbliza videti „plutajuća ostrva“ i obići manastir Palja, kao i crkvu u selu Božica.

Jezero Rovni

Rovni je veštačko jezero u zapadnoj Srbiji, nastalo pregrađivanjem reke Jablanice i najkrupniji je objekat regionalnog vodoprivrednog sistema „Stubo-Rovni“.
Prelepo jezero Rovni u blizini Valjeva nastalo pregrađivanjem reke Jablanice i najkrupniji je “objekat” regionalnog vodoprivrednog sistema „Stubo-Rovni“. Ovo jezero jedno je od najlepših veštačkih u zapadnoj Srbiji.

1650px-Ровни_језеро_панорама

Akumulacija je formirana u dolinama reka Jablanice i Sušice i nalazi se između sela Stubo i Rovni, na samo 15 km od Valjeva.
Ovo jezero prate i priče o potapanju Crkve Svetog Arhanđela Mihaila u Tubraviću, poznata kao „Valjevska Gračanica“ što je izazvalo brojne negativne komentare kod meštana ali se nezadovoljstvo prelilo i na čitavu Srbiju. Ipak lepota jezera i neobična struktura mame turiste koji dolaze iz čitave zemlje da u njegovim lepotama uživaju.

Jezero Palić

Verovatno ste primetili da nisu sva jezera koja smo svrstali u najlepša u našoj zemlji nastala prirodnim putem, već ljudskom rukom. Prirodna jezera su manje zastupljena, a pretežno ih ima u Vojvodini i na planinama. Najpoznatije i najveće prirodno jezero u Srbiji je Palićko. Jezero je eolskog porekla, nastalo radom vetra. Prema jednoj legendi nastalo je od suza pastira Pavla koji je izgubio svoje stado. Drugo verovanje kaže da jezero predstavlja ostatak Panonskog mora.

Sunrise at Palic lake harbor near town of Subotica view, Vojvodina region of Serbia

Jezero je nastalo u pradavna vremena kao izdansko iako voda jezera najvećim delom potiče od padavina koje su ispunjavale udolinu. Voda se slivala sa okolnog terena ispirajući natrijum hlorid i tako je jezero postalo slano.
Jezero je dubine do 2 metra i zbog velikog broja algi izrazito zelene boje. Nastalo na granici lesa i peska, ovo slatinasto jezero je dobilo svoje ime po pustari Palij. Iz jezera je u 18. veku vađena soda, jer je jezero nekad bilo slano, pa se zato veruje da je Palić ostatak Panonskog mora. Po legendi, tu je pastir Pavle napajao stoku.

Jezero je dubine do 2 metra i zbog velikog broja algi izrazito zelene boje. Nastalo na granici lesa i peska, ovo slatinasto jezero je dobilo svoje ime po pustari Palij. Iz jezera je u 18. veku vađena soda, jer je jezero nekad bilo slano, pa se zato veruje da je Palić ostatak Panonskog mora. Po legendi, tu je pastir Pavle napajao stoku.
Jezero Palić se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1462. godine kao Pali (Paly). Prvi crtež, odnosno mapa jezera (Paligo Palus) potiče iz 1690. godine. Još se krajem 18. veka znalo da jezerska voda i mulj imaju lekovita svojstva.

Spremite se da provedete leto na nekom od prelepih jezera koje Srbija pruža i doživite nezaboravna iskustva prelepih prirodnih lepota.

Izvor: natragu.com

Ostavite komentar